Uspjeh projekta “Europska spekulativna fikcija – prošlost, sadašnjost, budućnost” (eng: “European Speculative Fiction – Past, Present, Future”) ne bi bio moguć bez vrsnih prevoditelja…
MILENA BENINI obrazovala se na Klasičnoj gimnaziji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te odslušala jednu godinu novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu; diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na sveučilištu St. George u Oxfordu, a pri zagrebačkom Centru za ženske studije završila je opći program, kao i program feminističkog pristupa popularnoj kulturi. Kao prevoditeljica i/ili urednica surađivala je s brojnim domaćim i stranim nakladničkim kućama i institucijama. Radila je i kao voditeljica projekta Život knjige- Book life, nastalog u suradnji između centra Otvoreno društvo – Hrvatska, nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova i centra za knjigu Next Page iz Sofije. Prevođenjem se bavi već dugi niz godina, a dobila je i nagradu za prijevod romana François-Régisa Bastidea Čovjek koji je čeznuo za dalekom ljubavi (Naklada Zoro, 2009.). Prevodila je djela Michela Houellebecqa, Borisa Viana, Ursule K. Le Guin, Julesa Vernea, Michaela Moorcocka, Terryja Pratchetta, Douglasa Adamsa, Kurta Vonneguta, Thomasa de Quincyja, Stephena Kinga, Normana Mailera i mnogih drugih.
ADRIAN CVITANOVIĆ, rođen 1974. u Zagrebu, na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu studirao komparativnu književnost i poljski jezik i književnost. Bavi se proučavanjem svjetske književnosti, što je rezultiralo suradnjom s nekolicinom književnih časopisa (među ostalima Književna smotra, Nova Istra, Mogućnosti, Riječi, Svjetlo, 15 dana), u kojima redovito objavljuje autorske članke, eseje, prikaze iz suvremene književne i publicističke produkcije, oglede te prijevode iz književnosti, humanistike i stručnih tekstova s poljskog i engleskog jezika. Stalan je honorarni suradnik Trećeg programa Hrvatskoga radija u emisijama Svjetska proza, Ogledi i rasprave, Dnevnici i pisma, Bibliovizor. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Dosad je s poljskog jezika na hrvatski preveo dvadesetak knjiga i stotinjak članaka, ulomaka iz djela i eseja u brojnim časopisima. Nekoliko je puta studijski i privatno boravio u Poljskoj, sudionik je Svjetskog kongresa književnih prevodilaca koji se svake četiri godine održava u Krakovu, Poljska. Živi i radi u Zagrebu.
SNJEŽANA HUSIĆ rođena je 1969. u Zagrebu, gdje je diplomirala komparativnu književnost i talijanistiku. Nakon poslijediplomskog usavršavanja na Scuola Normale Superiore u Pisi, magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas predaje talijansku književnost i književno prevođenje. Prevela je više od četrdeset knjiga, s engleskog među ostalima Michela Fabera, Rawija Hagea, Philipa Pullmana, Williama Trevora i Chucka Palahniuka, a s talijanskog djela Luigija Pirandella, Umberta Sabe, Itala Calvina, Alessandra Baricca, Niccolòa Ammanitija i mnogih drugih. Dvostruka je dobitnica godišnje Nagrade “Josip Tabak” koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.
ADISA ZUBEROVIĆ je kazališna i filmska glumica, magistrica dramskih i filmskih znanosti, pedagoginja glume i prevoditeljica. Rođena je prvog dana proljeća. Iz Sarajeva je, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Tokom studija književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upisuje i diplomira glumu na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo, u klasi prof. Miralema Zubčevića. 2007. godine odlazi živjeti i nastaviti obrazovanje u Češkoj Republici, gdje magistrira na Katedri kazališnih i filmskih znanosti. Odmah po dolasku u Češku Republiku angažirana je kao glumica na filmu i u češkom i slovačkom kazalištu. Neke od kazališnih predstava u kojima je igrala su: Sluškinje (Jean Genet), Adam Geist (Dea Loher), Desdemona, igrokaz o maramici (Paula Vogel), San ivanjske noć (William Shakespeare), Tramvaj zvan žudnja (Tennessee Williams), Vaginini monolozi (Eve Ensler), Hajdemo skakati po tim oblacima (Elvis Bošnjak), Braća po krvi (William Russell) i dr. Paralelno s angažmanom u kazalištu i tokom studija piše i objavljuje stručne radove iz područja kazališta i filma, radi kao pedagoginja glume, te kao prevoditeljica s i na bosanski, hrvatski, srpski, češki, slovački i engleski jezik. Iz češke je književnosti do sada objavila nekoliko prijevoda romana, poezije i dramskih tekstova, a neki od njih su djela Karela Čapeka R. U. R., Kradljivac, zatim sabrane drame braće Karela i Josefa Čapeka Život kukaca, Sudbonosna igra ljubavi, Adam stvoritelj, dramski tekstovi Nasmiješi se mama (Iva Klestilová), Čišćenje (Petr Zelenka), Tri dana (Roman Sikora), Uvrijeđeni i poniženi (Miroslav Bambušek), Kuća kod sedam žohara (Anna Saaverda), Svjetionik (Helena Eliášová), Lutka od porcelana (Magdalena Frydrych Gregorová), Crvena biblioteka (Arnošt Goldflam), romane Na more češke autorice Petre Soukupové, Kruškadóttir Jane Šramkové, Struje (Václav Kahuda) i Sabranu poeziju autora Kamila Bouške. Objavljeni stručni radovi: Savremena britanska drama i elementi sistema Stanislavskog, Stvar Makropulos i partitura dugovječnosti, Apelativni teatar, Temporitam glumačke interpretacije, Glumac u eksperimentalnom teatru, Problematika pola u savremenoj literaturi, Djelo Thomasa Manna, Aristofan i ptice, Britanska coolness dramatika.
MANUELA ZLATAR rođena je 1967. godine u Zagrebu, gdje je pohađala studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Kölnu studirala je njemački, talijanski i engleski jezik, a u Madridu je završila studij transpersonalne psihologije. Bila je stručna suradnica pri izrađivanju didaktičkog materijala za Usporedni rječnik hrvatskog i njemačkog vojnog nazivlja za potrebe Saveznog zavoda za jezike u Njemačkoj. Prevodila je za njemačkog vojnog atašea u Zagrebu te za odvjetničko društvo V&Partneri i tvrtku DiaHem iz Švicarske. Stručnim i književnim prevođenjem bavi se više od dvadeset godina.
DOMAGOJ ČAVRAK rođen je 1989. godine u Sisku. Studirao je na međunarodnom sveučilištu Libertas. Radi kao prevoditelj i urednik za hrvatsko, a kao copywriter za strano čitateljstvo. Od 2014. prevodi za Hangar 7, udrugu Krug knjiga, Šareni dućan i Zagrebačku nakladu. Preveo ukupno dvadesetak djela, što romana, što kratkih priča. Od klasičnih autora prevodio je Orwella, Urisa, Vonneguta, Bukowskog i Defoea, a od žanrovskih Miévillea, Ellisona, Bestera i Stewarta.
